Programi
Redovni desetsatni odgojno-obrazovni program |
Redovnim programom predškolskog odgoja i obrazovanja prilagođenim razvojnim potrebama djece, djeci se omogućava pristup raznovrsnim spoznajama i doživljajima, kroz mnogobrojne aktivnosti. Redovni program obuhvaća odgojno obrazovne sadržaje i poticaje za djecu:
- Jaslične dobi ( djeca od 1. do 3. godine života )
- Vrtićne dobi ( djeca od 3. do 7 . godine života)
Vođeni suvremenim shvaćanjima djeteta prema kojima je ono cjelovito kao i procesi njege, zaštite, odgoja i obrazovanja, shvaćat ćemo dijete subjektom vlastitog odgoja i obrazovanja koje će aktivno utjecati na svoj razvoj, planirati i organizirati vlastite aktivnosti te tako razvijati svoje intelektualne, socijalne, emocionalne, stvaralačke i druge potencijale. Dijete ćemo prihvaćati u cijeloj njegovoj autentičnosti poštujući njegove potrebe, kulturu i prava.
Cilj programa uključuje sva praktična i teorijska postignuća predškolske pedagogije osiguravajući najmlađoj populaciji optimalne uvjete za zadovoljavanje primarnih potreba te podržavanje i poticanje svih aspekata njihovog razvoja. Slijedom toga jednako ćemo poticati: tjelesno funkcioniranje i razvoj motoričkih sposobnosti, intelektualno funkcioniranje i razvoj mentalnih sposobnosti, emocionalno funkcioniranje i socijalizaciju te sposobnosti izražavanja i stvaranja.
Vizija
Učiti ih, a da toga nisu ni svjesni !
Biti Vrtić u kojem se dijete osjeća sretno, sigurno i posebno, mjesto gdje se poštuje njegova različitost i potiče razvoj individualnih potencijala.
Misija
Odgojiti samostalno, radoznalo, kreativno dijete koje je sposobno razumijevati i prihvaćati sebe i druge putem igre čiji čar i užitak nikad ne prestaje.
Program predškole |
Program predškole obvezan je program odgojno-obrazovnoga rada s djecom u godini dana prije polaska u osnovnu školu te se provodi u trajanju od 250 sati. Program predškole se provodi sukladno Pravilniku o sadržaju i trajanju programa predškole (Narodne novine, broj 107/14). Program predškole odnosi se na djecu koja nisu obuhvaćena redovnim pogramom.
Program ranog učenja engleskog jezika |
Razvijanjem senzibilnosti za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na govorne sposobnosti i percepciju. Djeca predškolske dobi mogu učiti strani jezik jer će iskoristiti najpovoljnije razdoblje za usvajanje izgovora.
Mnogi roditelji se pitaju kada bi njihovo dijete trebalo početi učiti strani jezik?
Kao što pokazuju istraživanja, učenje stranog jezika u predškolskoj dobi može biti dodatno sredstvo stimuliranja mozga. Dijete jezik upoznaje i usvaja kroz raznolike aktivnosti i poticaje koji na prirodan i aktivan način potiču rano učenje stranog jezika kroz igru, pjesmu, glumu, spontano u svakodnevnim životnim situacijama kao i kroz specifične planski stvorene situacije. Na taj način znanje se ne prenosi direktnim poučavanjem, nego ga dijete razvija zajedno sa drugom djecom i odraslima. Svako dijete uči na svoj jedinstven način tempom koji je u skladu s njegovom osobnošću.
Poznavanje jednog ili više stranih jezika djetetu se omogućava lakše uključivanje u društvo i kvalitetniju komunikaciju. Djeca koja su uključena u rano učenje stranog jezika postižu bolje rezultate ne samo u verbalnim nego i u neverbalnim testovima sposobnosti.
Metode našega rada temelje se na metodi demonstracije, razgovora, igara (spontana, stvaralačka, didaktička), interaktivnog učenja i metodi praktičnih radova što potiče na aktivno učenje engleskog jezika i motivaciju na stjecanje novih znanja i vještina.
Program ranog učenja engleskog jezika provodi se temeljem Suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja na provedbu Programa u organizaciji Dječjeg vrtića Čarolija od 28. rujna 2018.
Program ranog učenja njemačkog jezika |
Cilj programa ranog učenja njemačkog jezika je pobuditi zanimanje za njemački jezik, razviti radost učenja i motivirati dijete da se sporazumijeva i na jeziku koji mu nije materinji. Djetetu dajemo poticaje i nudimo aktivnosti i sadržaje na temelju kojih razvija otvorenost i tolerantnost prema govorniku.
U središtu procesa ranog učenja njemačkog jezika uvijek stoji dijete koje svoje sposobnosti za učenje razvija prema vlastitim mogućnostima. Aktivnosti i sadržaji se odabiru sukladno dobi i individualnom interesu djeteta, te tako podržavamo dijete u njegovom osobnom razvoju, podjednako potičući razvoj čitavog niza kompetencija.
Roditelji mogu potpomagati proces učenja i stvoriti važne pretpostavke za njegovo uspješno odvijanje. Pokažu li općenito pozitivan stav prema učenju stranog jezika i ako podrže dijete u njegovim nastojanjima, dijete će biti motivirano.
Kako bi učenje njemačkog jezika bilo uspješno, važna je suradnja i partnerstvo roditelja s odgojiteljima koja se ostvaruje putem: „otvorenih vrata“ (mogućnost roditelja da neposredno sudjeluje u odgojno obrazovnom procesu), kutića za roditelje, roditeljskih sastanaka, individualnih konzultacija i zajedničkih svečanosti i druženja.
Nositeljica programa je odgojiteljica čiji nivo znanja njemačkog jezika odgovara stupnju B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za strani jezik.
Program ranog učenja njemačkog jezika provodi se temeljem Suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja na provedbu Programa u organizaciji Dječjeg vrtića Čarolija od 17. lipnja 2019.
Program ranog dječjeg folklornog stvaralaštva |
Znanstveno je utvrđeno da je predškolsko razdoblje formativna dob za razvoj svih sposobnosti jer djeca predškolske dobi uče kroz igru i spoznaju međusobno surađujući. U toj dobi možemo postaviti temelje za pedagoške, sociološke i umjetničke predloške koji itekako mogu korisno poslužiti u današnjem odrastanju djece i kroz dječje tradicijsko folklorno stvaralaštvo.
Primarni cilj odgojno-obrazovnog rada na usvajanju folklornog stvaralaštva je poticanje cjelokupnog razvoja djeteta te očuvanje tjelesnog i intelektualnog zdravlja kroz spontano, situacijsko učenje kroz plesnu igru, doživljaje i bogate poticaje te razvijanje samopouzdanja kod djece uz osjećaj uspješnosti kroz izražavanja koja su vezana za prošlost, kulturu i tradiciju. U tu svrhu djeci nudimo širok izbor aktivnosti i materijala, a prostor je strukturiran tako da se u njemu podjednako ugodno osjećaju djeca i odgojitelj.
Dječje tradicijsko folklorno stvaralaštvo ima sve bitne elemente predajne kulture. Djeca su nastavljači samosvojnosti i kulture zavičajnog kraja, prenose „život i običaje“ svojega vlastitoga, ali i prethodnih naraštaja, a kroz tradicijske igre i običaje nesputano mogu razvijati individualne sposobnosti.
Metode rada temelje se na metodi demonstracije, razgovora, plesa, pjesme i igara te metodi praktičnih plesnih koreografija što djecu potiče na aktivno razvijanje vlastitih sposobnosti i na stjecanje novih znanja i vještina.
Program ranog dječjeg folklornog stvaralaštva provodi se temeljem Suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja na provedbu Programa u organizaciji Dječjeg vrtića Čarolija od 24. kolovoza 2020.
Kraći program informatike |
Informacijska pismenost smatra se općom i pretpostavljenom, a težište se stavlja na stjecanje sposobnosti, pretraživanje podataka, njihovo kombiniranje i korištenje znanja u one svrhe koje će pojedincu trebati tijekom cjeloživotnog obrazovanja.
Predškolsko dijete tek upoznaje svijet, lako se njime manipulira te se zato treba pridavati posebna pažnja predstavljanja i korištenja računala. Od koje dobi dijete može shvatiti računalo, koje digitalne kompetencije vezane za računalo možemo očekivati od predškolskog djeteta, koji su primjereni sadržaju za dijete su često postavljena pitanja. Da bi se dijete naučilo koristiti računalom i programom na pozitivan i siguran način odgojitelji moraju imati kompetencije kojima mogu dijete približiti u svijet digitalne tehnologije. Općenito djeca svijet oko sebe promatraju izravno i neopterećeno pa je normalno da smisao pronalaze i u sadržaju informatičkih vrednota te ih valja pobliže pedagoški ispravno usmjeriti bez straha od iste.
Korištenjem računala te poticanjem digitalnih kompetencija kroz program, djeci predškolske dobi paralelno omogućavamo prijelaz s objašnjavajuće ilustriranog načina poučavanja na način koji se temelji na aktivnostima u kojima dijete postaje aktivni subjekt što doprinosi usvajanju informatičkih kompetencija, načina njihova razmišljanja i tehnike rješavanja problema kroz igru.
Pravilna uporaba računala u ranoj dobi odgojno-obrazovni proces čini zanimljivijim, kvalitetnijim, kreativnijim i djeci pristupačnijim, a doprinosi i kvalitetnoj integraciji raznovrsnih sadržaja. Igra uz računalo postaje zabavnija, a metode rada s djecom dobivaju novu tehnologijsku dimenziju. Istraživanja pokazuju da rano korištenje računala prije i tijekom predškolskog razdoblja povezano s kognitivnim razvojem predškolske djece. Računalne igre omogućuju: istraživanje, rješavanje zagonetki, stvaranje strategija, poticanje kreativnosti, razvijanje vještina i rješavanja problema te razvijanje određenih socijalnih vještina kod djece koji se prvenstveno odnose na suradnju i timski rad. Računalne igre djeci u vrtiću mogu pomoći kod: imenovanja, početnog čitanja, pisanja i računanja, razvoja perceptivnih sposobnosti te ranog učenja stranog jezika. Računalne igre potiču slijedeća područja razvoja i usvajanje vještina: vizualna percepcija i pamćenje, auditivna percepcija, motorne i matematičke vještine, koncentraciju i pozornost te ustrajnost i samostalnost u radu.
Kraći program informatike provodit će se temeljem Suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, ishođene 07. prosinca 2022., u organizaciji Dječjeg vrtića “Čarolija”. Program se financira sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, Projekt „Čarolija za djecu“, kodni broj: UP.02.2.2.16.0140.
Kraći sportski program |
Ovaj program osmišljen je kao koncept igraonice sa sportskim sadržajima koji su nalik sportskim aktivnostima odraslih, ali s manjom frekvencijom provedbe, trajanjem i smanjenim opsegom zadataka koje dijete treba savladali da bi se igralo sporta, a ne težiti maksimalnim motoričkim dostignućima.
U odabiru motoričkih aktivnosti za djecu, program daje prednost onim kretnjama i aktivnostima koje stimuliraju funkcionalno poboljšanje rada srca, krvotoka i disanja. Program podržava prirodne oblike kretanja koji obuhvaćaju sve mišićne skupine, utječe na pozitivan psihomotorički razvoj, razvija lijepo tjelesno držanje te uvažava dijete kao cjelovitu, dinamičnu osobu i omogućava mu izražavanje kroz kineziološku aktivnost.
Osnovni cilj programa je poticanje cjelovitog razvoja svih funkcija, sposobnosti i mogućnosti te povećanje stvaralačkih sposobnosti i prilagodba na suvremene uvjete života i rada. Uz to cilj je da se djeca svladavanjem programa osposobe za samostalnu i odgovornu brigu o čuvanju i promicanju vlastitog zdravlja, radnih i drugih sposobnosti.
Osnovne zadaće programa: poboljšanje opće motorike, a osobito koordinacije rada ruku, tijela i nogu u prostorno vremenskim odnosima, gipkost i koordinaciju tijela u cjelini, brzinu i pravovremenost reakcije, agilnosti, preciznosti i fleksibilnosti te omogućava djetetu stjecanje afiniteta za daljnje bavljenje sportom. Također program omogućava djeci stjecanje spoznaja o vlastitom uspjehu ili neuspjehu pri savladavanju raznoraznih motoričkih zadataka, a pritom ih motivirajući za rad. Osobito će se voditi briga o svakom pojedincu, pritom pazeći da se svako pojedino dijete ne osjeća manje vrijedno te da slabiji rezultati u natjecanju ne bi bili destimulirajući za manje uspješne pojedince.
Vježbe u grupi pospješuju sociološko-emocionalni razvoj društvenosti, želje za pomoć drugome, spremnost na zajednički rad, osjećaj odgovornosti, spremnost da podjeli svoje osjećaje s drugima.
Program omogućava djeci: razvoj određenog stupnja discipline (neophodnog za uspješan rad grupe u cjelini) te samodiscipline koja nesumnjivo doprinosi i poboljšanju usmjerene pažnje kod djece, a bez forsiranja i štetnih konotacija te stjecanje spoznaja o bitnim preduvjetima sportskog i zdravog života uopće odnosno vođenje brige o pravilnoj prehrani, higijeni i slično.
Značaj programa za dijete je višestruki: bogaćenje odgojno-edukativnog rada vrtića sportskim sadržajima, osigurava razvoj djeteta u skladu s njegovim individualnim mogućnostima i sposobnostima, pozitivno utječe na zdravlje, razvija emocionalnu stabilnost, samostalnost i pozitivnu sliku o sebi, razvija: socijalnu interakciju, komunikaciju, slobodno izražavanje i radoznalost, kreativnost i intelektualne sposobnosti, podržava prirodne oblike kretanja i razvija taktilnu, mišićnu i zglobnu osjetljivost, usavršava djetetove psihomotoričke sposobnosti: koordinaciju, ravnotežu, preciznost, gipkost, brzinu i snagu te zadovoljava djetetovu potrebu za igrom i druženjem te razvija sposobnost dogovaranja, suradnje, ustrajnosti te poštivanja pravila.
Kraći sportski program provodit će se temeljem Suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, ishođene 16. studenog 2022., u organizaciji Dječjeg vrtića „Čarolija“. Program se financira sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, Projekt „Čarolija za djecu“, kodni broj: UP.02.2.2.16.0140.